Hrvatska uvela euro i pridružila se schengenskom prostoru

Ulaskom u 2023. godinu Hrvatska se oprostila od kune i uvela euro. Naša zemlja postala je 20. država članica europodručja u kojem se koristi zajednička valuta Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije. Uvođenje eura trebalo bi pridonijeti stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.

Ministar financija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić među prvima podignuli su eure s bankomata 1. siječnja.

-Ponosan sam što smo u manje od deset godina nakon što smo ušli u Europsku uniju ostvarili još jedan strateški cilj te od danas Hrvatska postaje i članica europodručja! Ovo je veliki uspjeh Hrvatske u procesu na kojem smo svi zajedno dugo, predano i ustrajno radili. Euro, druga najvažnija valuta na svijetu i čvrst temelj stabilnosti u ovim turbulentnim vremenima, postaje naša valuta. I hrvatski građani i poduzetnici imat će konkretne, izravne i trajne koristi od ulaska Hrvatske u europodručje jer se dodatno ekonomski i društveno integriramo s najrazvijenijim krugom zemalja u svijetu, osiguravajući tako snažniji okvir za daljnji gospodarski razvoj Hrvatske - ustvrdio je Primorac.

Svoje zadovoljstvo nije mogao skriti niti guverner Vujčić.

-Sjajan je osjećaj podići eure iz bankomata u Hrvatskoj, i tako posvjedočiti ulasku Hrvatske u eurozonu. Danas smo postali dvadeseta članica eurozone, ostvarujemo partnerstvo s državama koje koriste drugu najvažniju valutu na svijetu. Bit ćemo otporniji na krize i privlačniji za investicije i poslovanje, a to će otvoriti mogućnosti koje treba iskoristiti da hrvatski građani žive bolje. Neka nam bude sretno s eurom; svima želim puno zdravlja, sreće i uspjeha u 2023. godini – rekao je Vujčić nakon podizanja prvih 50 eura s bankomata u novogodišnjoj noći.

No, to nije jedina novina koja nas je dočekala na Novu godinu. Naša zemlja postala je dijelom schengenskog prostora, koji obuhvaća teritorije 27 europskih zemalja koje su usvojile Schengenski sporazum potpisan 1985. u Schengenu u Luksemburgu. Schengenski prostor u mnogočemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Područje trenutačno obuhvaća populaciju od više od 423 milijuna stanovnika te površinu od 4.368.693 kilometara četvornih.

- Otvorili smo vrata Europi bez granica. Slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda prirodnog okruženja kojem i kao narod, i kao država, pripadamo. Zbog toga je večerašnji čin više od ukidanja kontrola, to je konačna potvrda našeg europskog identiteta za kojeg su se generacije Hrvata borile i izborile – poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Foto: Jurica Galoic/ Luka Stanzl/Emica Elvedji/Pixsell