Tribina HSS-a: Što nakon Istanbulske

Unatoč ratifikaciji Istanbulske konvencije, žene žrtve nasilja i dalje nemaju adekvatnu zaštitu. To potvrđuju čak 3 ubojstva žena otkako je Konvencija izglasana u Hrvatskom saboru.

Stoga je u Središnjici HSS-a održana tribina pod nazivom „Što nakon Istanbulske“ kako bi se ukazalo na nužnost što skorije implementacije Istanbulske konvencije u zakonodavni sustav Republike Hrvatske.

Na tribini su govorile pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle, bivša predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, predsjednica Organizacije žena HSS-a „Hrvatsko srce“ Brigitte Berulec te predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

„Cijela ta priča oko njezina izglasavanja očito je imala politički predznak odnosno predznak dobivanja političkih bodova. I nakon izglasavanja u Saboru i dalje smo svjedoci da se stvari nisu pomaknule u pozitivnom smjeru“, rekao je predsjednik HSS-a Krešo Beljak te izrazio žaljenje što se, iako su bili pozvani, od svih Klubova u Saboru na tribinu odazvao samo SDP.

Bivša predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor poručila je kako su vrednote Istanbulske konvencije vrednote Ustava RH te naglasila kako je za provedbu Konvencije potrebna samo dobra volja.

„Veliki dio hrvatskih političara i dalje smatra, i to ne samo muškarci, da je nasilje stvar koja se rješava unutar četiri zida“, naglasila je.

Treba podsjetiti kako je za mandata Jadranke Kosor donesen niz pozitivnih zakonskih propisa koji su pozitivno utjecali na zaštitu žena od nasilja i nasilja uopće. Također, zahvaljujući angažmanu gospođe Kosor, Hrvatski sabor je 22. rujan izglasao kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle poručila je kako Hrvatska ne smije biti zemlja koja će Konvenciju tretirati kao „mrtvo slovo na papiru“ te da je hitno potrebna njezina implementacija kako bi se žene i djecu zaštitilo od nasilja.

„Odgovorni smo kao država za istragu svake pojedinačne prijave nasilja prema ženama i djeci, što znači da centri za socijalnu skrb, policija i DORH moraju odgovoriti na svaki poziv u pomoć, prikupiti dokaze, ispitati rizike od budućeg nasilja te procijeniti opasnost od femicida“, kazala je Tolle.

Žrtve nemaju povjerenje u institucije, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te ustvrdila da su kazne za obiteljske nasilnike iznimno male.

„Na 13.500 slučajeva obiteljskog nasilja prekršajnog karaktera i oko nekoliko tisuća kaznenih djela nasilja u obitelji, imamo manje od 7 posto bezuvjetnih kazni zatvora. Također, naš kazneni zakon ne prepoznaje mogućnost nastavka kaznenog gonjenja po službenoj dužnosti“, dodala je Ljubičić.

Objasnila je kako Istanbulska konvencija upravo prepoznaje takve propuste u svojim državama članicama.

„Ono što se tom konvencijom želi jest kodificirati, prepoznati, targetirati počinitelja i osigurati žrtvu i one koji su ranjivi te jasno govori da su to i osobe s invaliditetom, žene s invaliditetom, starije osobe u obitelji, djeca, čak i muškarci. No, ono što je činjenično u svim sustavima - dvije trećine žrtava su žene i zato govorimo o rodno uvjetovanom nasilju“, zaključila je.

Tribina HSS-a o implementaciji Istanbulske konvencije tek je prva u nizu koju će organizirati kako bi senzibilizirali javnost o nasilju nad ženama, nasilju u obitelji te nasilju uopće.