Mjesnim odborima potrebna je veća autonomija

Poplave, neasfaltirani putevi i prometna nesigurnost najveći su problemi na koje se žale mještani Čeglja, a iako dio tih problema postepeno i dolazi na red, puno bi se više napravilo da se samim mjesnim odborima dozvoli veća autonomija.

Otkako su prije četiri godine, nakon dugo vremena, uspostavljeni mjesni odbori na području Jastrebarskog s ciljem da se u brojnim naseljima poboljša kvaliteta života, od tog se poteza očekivalo mnogo. U svoje izabrane predstavnike mještani su polagali povjerenje i nadali se da će se uz njihovu pomoć naselja brže i bolje razvijati. Nadali su se to i sami predstavnici mjesnih odbora, no kad danas, nakon njihovog prvog četverogodišnjeg mandata, razgovaramo s njima, kažu nam da funkcioniranjem mjesnih odbora nisu zadovoljni. Radi se, kažu, ali ne dovoljno, a sredstvima koja im se iz gradskog proračuna namjenjuju ne mogu sami raspolagati, pa je na kraju sve opet u rukama Grada Jastrebarskog koji ne ulaže ravnomjerno u sva svoja naselja.

-Problem je u načinu funkcioniranja mjesnih odbora, gdje bi trebalo osigurati njihovu veću financijsku samostalnost, jer ako se traži fiskalna decentralizacija na svim razinama, tada je treba provesti i na mjesnoj razini. Sami članovi mjesnih odbora najbolje znaju probleme svoga mjesta i kako ih riješiti na najbolji način. Promijeniti bi trebalo i kriterije po kojima mjesni odbori dobivaju financijska sredstva, a koji su nam nepoznati. U konkretnom slučaju naselja Čeglje svota novaca koju dobijemo nije dovoljna za zadovoljenje onih potreba koje predstavljaju minimalni komunalni standard u današnje doba– kaže nam predsjednik Mjesnog odbora Čeglje, Andrej Krlin.

U tom naselju u posljednje četiri godine odradile su se najnužnije stvari. Rekonstruiran je cjevovod prema Gornjoj Kupčini u sklopu kojeg je postavljena vanjska hidrantna mreža koja je bila prijeko potrebna jer je stara bila dotrajala. Obnovljen je i saniran dotrajali most, što je također bilo nužno, no mještani su očekivali da će se on u potpunosti obnoviti.

-Most je djelomično saniran i obnovljen, ali ne na način koji smo tražili i očekivali. Zamijenjeni su drvena kolno-pješačka podloga mosta i bočna ograda, a dotrajala drvena temeljna konstrukcija nije promijenjena. Postoji opravdana opasnost da će se prilikom budućih poplava, a do kojih će doći radi neuređenosti kanala, urušiti cjelokupna konstrukcija mosta -kaže nam predsjednik Mjesnog odbora.

Na udaru poplava

Čeglješake, kako doznajemo, najviše muče sve češće poplave. Zbog specifičnosti tog naselja kroz koje prolazi nekoliko potka i kanala, rijeka Kupčina te potoci Brebrovac i Sviben, brojne su kuće u posljednjih nekoliko godina na udaru poplava.

-U dopisima i prijedlozima za male komunalne akcije tražili smo da se s Hrvatskim vodama i nadležnim institucijama napravi plan uređenja cjelokupne mreže potoka i kanala s ciljem izbjegavanja novih poplava. Unazad 5 godina suočili smo se s brojnim poplavama prilikom kojih je stradala imovina naših mještana. Ovih dana krenulo se s čišćenjem potoka Sviben i to je za svaku pohvalu jer će biti riješen dio problema. Međutim potrebno je riješiti problem do kraja i urediti cjelokupnu mrežu potoka i kanala. I u ovom slučaju zasigurno su financije problem te ga treba rješavati na relaciji Grad –Hrvatske vode – kaže nam Andrej Krlin ističući kako je Grad upoznat i s tom problematikom koja do sad nije u potpunosti riješena.

- Mještani se žale i onda šaljemo dopise, tražimo, ali koliko god se trudili dolazimo pred zid te problem ostaje neriješen– žali se Krlin.

Uz cestu do škole nema nogostupa

Sličan slučaj je i s pitanjem sigurnosti u naselju koje se nalazi uz samu Staru karlovačku cestu. Područna škola do koje ne postoji nogostup nalazi se uz samu prometnicu. To predstavlja velik problem sigurnosti, možda i najveći koji ima ovo naselje, jer su ipak u pitanju djeca.

-Nogostup je ovdje prijeko potreban s obzirom na gustoću prometa te česte nesreće, a Čeglje je ako se ne varam, jedino mjesto od Zagreba do Karlovca, u kojem se škola nalazi uz samu cestu, a ne postoji nogostup. Budući da je u pitanju „stara karlovačka“ državna cesta i da se radi o gradnji nogostupa sigurno da tu trebaju biti uključene i Hrvatske Ceste – govori Krlin.

Ističe kako je za izgradnju spomenutog nogostupa u Gradskom proračunu za 2014. bilo predviđeno 600 000 kuna, no nogostup iz nekog razloga nikad nije izgrađen.

-Ne znam iz kojeg razloga to nije realizirano jer projekt je bio napravljen, a i sredstva za izgradnju vidljiva u prikazu Gradskog proračuna, ali on ipak nije realiziran u ove 4 godine. Budući da je bila najavljena gradnja nogostupa, mještani opravdano postavljaju pitanje zašto taj nogostup nije napravljen – kaže Krlin ističući kako do današnjeg dana konkretan odgovor na to pitanje nisu dobili.

Trebamo veću podršku Grada

Iako se iz Grada vole pohvaliti da brinu o prometnoj sigurnosti svojih mještana, što je vidljivo i u posljednjim projektima rekonstrukcije ulica u centru grada, građani koji žive uz samu Staru karlovačku tu brigu ipak ne osjete.

-Možda smo mi kao članovi mjesnog odbora trebali biti aktivniji po tom pitanju, ali ako se 2-3 puta napomene taj problem i traži se pomoć Grada, jer je to problem koji je teško s naše razine riješiti, smatramo da se Grad treba uključiti u njegovo rješavanje. Kroz sve moguće načine koji mu stoje na raspolaganju – govori predsjednik mjesnog odbora.

No za takve, velike projekte, koji su i najvažniji, naselje Čeglje očito još nije došlo na red. Ovdje se, kao i u većini naselja, godišnje ostvaruju tek male komunalne akcije za koje je iz posljednjeg proračuna bilo izdvojeno oko 25 000 kuna. Iako bi trebale podići komunalni standard u naselju, predsjednik Mjesnog odbora Čeglje kaže da to baš i nije slučaj.

- Malim komunalnim akcijama sanirali smo pojedine makadamske puteve, ali time nije riješena problematika cesta. Dio puteva u naselju nije evidentiran, a i oni koji su evidentirani i kategorizirani nisu uređeni na pravi način. Također, niti jedne godine fond za male komunalne akcije nije bio dostatan za sanaciju svih tih cesta – ističe Krlin.

Većina nerazvrstanih cesta u naselju nije asfaltirana, već postoje kao makadamski putevi koji se iz godine u godinu navoze, a nakon svake kiše potrebna je nova sanacija. Krlin naglašava da se takvim načinom novac baca u vjetar umjesto da se uloži u konkretnu sanaciju i asfaltiranje što bi stvarno podiglo komunalni standard.

Složno za napredak

Čeglje može bolje i ima prostora za napredak – konstatira predsjednik Mjesnog odbora, te objašnjava kako ovo mjesto, kao i većina gradskih naselja, uvelike ovisi o angažiranosti samih mještana. Za mnoge dobre stvari koje u Čegljima funkcioniraju zaslužni su upravo Čeglješaki koji u velikom broju slučajeva sami uzimaju stvari u svoje ruke kako bi ovo mjesto živjelo i bilo uređeno. Tako već godinama sami uređuju javne površine oko dječjeg igrališta, kose travu i uređuju teren nogometnog igrališta, a Grad im je u proteklom mandatnom razdoblju osigurao gorivo za kosilicu.

-Mislimo da nema smisla čekati dok dođemo na red za održavanje jer najbolje sami vidimo kad je pravi trenutak za košnju i uređenje. No, mještani postavljaju pitanje zbog čega bi mi održavali zelene površine ako plaćamo Gradu komunalne doprinose – kaže Krlin, no svjestan da su mještani u pravu očekuje da se tako neće još dugo nastaviti:

-Kosilice se troše, a troši se i slobodno vrijeme. Došla su neka druga vremena i nije čovjek spreman odvojiti svoje slobodno vrijeme za društveno dobro – kaže.

Možda bi entuzijazam mještana bio veći kad bi se problemi naselja brže i konkretnije rješavali, kad bi Grad imao više sluha za potrebe jaskanskih naselja i dao veću autonomiju njihovim predstavnicima koji znaju najbolje kako njihova sela dišu. U protivnom upitna je svrha postojanja mjesnih odbora i sama njihova uloga u budućnosti našeg grada.

-Ove četiri godine postojanja mjesnih odbora su nam dobra škola koju treba odmah iskoristiti i krenuti u reorganizaciju načina funkcioniranja mjesnih odbora. Primjetno je da ljudi gube entuzijazam suočeni s nemogućnošću pravovremenog rješavanja problema. Bolje funkcioniranje mjesnih odbora, prvenstveno kroz povećanje financijske samostalnosti, zasigurno bi ljude više motiviralo na rad za dobrobit svojega mjesta – kazao nam je za kraj Andrej Krlin.